Nakon sparnog ljeta 2021. s rekordno visokom temperaturom, na sjevernoj hemisferi nastupila je hladna zima, a palo je mnogo snijega, čak i u pustinji Sahara, jednom od najtoplijih mjesta na zemlji. S druge strane, na južnoj hemisferi vladaju velike vrućine, s temperaturama koje dosežu 50°C u zapadnoj Australiji, a divovske sante leda na Antarktici su se otopile. Dakle, što se dogodilo sa zemljom? Zašto znanstvenici kažu da je možda došlo do šestog masovnog izumiranja?
Kao najveća pustinja na zemlji, klima pustinje Sahare je izuzetno suha i vruća. Polovica regije prima manje od 25 mm godišnje oborine, a neka područja čak nemaju kiše nekoliko godina. Godišnja prosječna temperatura u regiji je čak 30 ℃, a prosječna ljetna temperatura može nekoliko uzastopnih mjeseci prijeći 40 ℃, a najviša zabilježena temperatura je čak 58 ℃.
Ali u tako iznimno vrućem i sušnom području, ove zime rijetko je padao snijeg. U gradiću Ain Sefra, smještenom u sjevernoj pustinji Sahara, u siječnju ove godine pao je snijeg. Snijeg je prekrio zlatnu pustinju. Dvije su se boje miješale jedna s drugom, a prizor je bio posebno neobičan.
Kada je pao snijeg, temperatura u gradu pala je na -2°C, nekoliko stupnjeva niže od prosječne temperature prethodnih zima. Grad je prije toga četiri puta padao snijeg u 42 godine, prvi put 1979. i posljednja tri u posljednjih šest godina.
Snijeg u pustinji je vrlo rijedak, iako je pustinja zimi vrlo hladna i temperatura može pasti ispod nule, ali pustinja je vrlo suha, obično nema dovoljno vode u zraku, a ima vrlo malo kiše i snijeg. Snježne padaline u pustinji Sahara podsjećaju ljude na globalne klimatske promjene.
Ruski meteorolog Roman Vilfan rekao je da su snježne padaline u pustinji Sahara, hladni valovi u Sjevernoj Americi, vrlo toplo vrijeme u Rusiji i Europi te jaka kiša izazvala poplave u zapadnoj Europi. Pojava ovakvih nenormalnih vremenskih prilika sve je češća, a razlog tome su klimatske promjene uzrokovane globalnim zatopljenjem.
Na južnoj hemisferi sada se utjecaj globalnog zatopljenja može izravno vidjeti. Dok se sjeverna hemisfera još uvijek suočavala s hladnim valom, južna se hemisfera suočila s toplinskim valom, s temperaturama koje su u mnogim dijelovima Južne Amerike prelazile 40°C. Grad Onslow u zapadnoj Australiji zabilježio je visoku temperaturu od 50,7 ℃, čime je oboren rekord za najvišu temperaturu na južnoj hemisferi.
Ekstremno visoka temperatura na južnoj hemisferi povezana je s efektom toplinske kupole. U vrućem, suhom ljetu bez vjetra, topli zrak koji se diže s tla ne može se širiti, već biva sabijen na tlo visokim tlakom zemljine atmosfere, zbog čega zrak postaje sve topliji. Ekstremne vrućine u Sjevernoj Americi 2021. također su uzrokovane efektom toplinske kupole.
Na najjužnijem vrhu svijeta situacija nije optimistična. Godine 2017. divovski ledeni brijeg pod brojem A-68 odlomio se od ledene ploče Larsen-C na Antarktici. Njegova površina može doseći 5.800 četvornih kilometara, što je blizu površine Šangaja.
Nakon što se santa leda odlomila, plutala je Južnim oceanom. U godinu i pol dana prešao je put od 4000 kilometara. Tijekom tog razdoblja santa leda nastavila se topiti, oslobađajući čak 152 milijarde tona svježe vode, što je ekvivalentno kapacitetu skladištenja 10.600 Zapadnih jezera.
Uslijed globalnog zatopljenja ubrzava se topljenje sjevernog i južnog pola koji su zatvoreni u velikim količinama slatke vode, što uzrokuje daljnji porast razine mora. I ne samo to, zagrijavanje oceanske vode također uzrokuje toplinsko širenje, čineći ocean većim. Znanstvenici procjenjuju da su globalne razine mora sada 16 do 21 centimetar više nego što su bile prije 100 godina, a trenutno rastu brzinom od 3,6 milimetara godišnje. Kako se razina mora i dalje diže, nastavit će erodirati otoke i niska obalna područja, prijeteći opstanku ljudskih bića tamo.
Ljudske aktivnosti ne samo da izravno napadaju ili čak uništavaju staništa životinja i biljaka u prirodi, već i emitiraju veliku količinu ugljičnog dioksida, metana i drugih stakleničkih plinova, uzrokujući porast globalne temperature, što rezultira klimatskim promjenama i sve vjerojatnijim ekstremnim klimatskim uvjetima pojaviti se.
Procjenjuje se da na Zemlji trenutno živi oko 10 milijuna vrsta. No tijekom proteklih nekoliko stoljeća izumrlo je čak 200 000 vrsta. Istraživanja pokazuju da je trenutna stopa izumiranja vrsta na Zemlji brža od prosječne stope u povijesti Zemlje, a znanstvenici vjeruju da je možda došlo do šestog masovnog izumiranja.
U proteklim stotinama milijuna godina na Zemlji su se dogodili deseci velikih i malih izumiranja vrsta, uključujući pet izuzetno ozbiljnih masovnih izumiranja, zbog kojih je većina vrsta nestala sa Zemlje. Svi uzroci prethodnih izumiranja vrsta dolaze iz prirode, a za šesti se vjeruje da su uzrok ljudska bića. Čovječanstvo mora djelovati ako ne želimo izumrijeti kao što je nekada izumrlo 99% vrsta na Zemlji.
Vrijeme objave: 12. travnja 2022