• FALE
  • BLOGS

E le faapea e manaomia i tatou e le lalolagi, ae tatou te manaomia le lalolagi.

Ina ua maeʻa le vevela o le taumafanafana o le 2021 ma le maualuga o le vevela, o le itu i matu o le itulagi na amata ai se taumalulu malulu, ma ua tele le kiona, e oo lava i le Sahara Desert, o se tasi o nofoaga sili ona vevela i le lalolagi. Ae i le isi itu, o le itulagi i saute ua amata ai le vevela vevela, ma le vevela e oo atu i le 50°C i Ausetalia i Sisifo, ma ua liusuavai atu aisa tetele i Antarctica. O le a la le mea na tupu i le lalolagi? Aisea ua fai mai ai saienitisi atonu ua oo mai le ono o le faaumatiaga tele?
I le avea ai ma toafa aupito tele i le lalolagi, o le tau o le Toafa o Sahara e matua matutu ma vevela. O le afa o le itulagi e maua i lalo ifo o le 25mm o timuga faaletausaga, ma o nisi eria e le maua se timu mo ni nai tausaga. O le averesi faaletausaga o le vevela i totonu o le itulagi e maualuga atu i le 30 ℃, ma o le averesi o le vevela o le taumafanafana e mafai ona sili atu i le 40 ℃ mo le tele o masina sosoo, ma o le maualuga o le vevela faʻamauina e oʻo lava ile 58 ℃.
11

Ae i se itulagi e matua vevela ma matutu, e seasea ona toulu le kiona i lenei taumalulu. O le tamaʻi taulaga o Ain Sefra, o loʻo i le itu i matu o Sahara Toafa, na kiona ia Ianuari o le tausaga nei. Sa ufitia e le kiona le toafa auro. O lanu e lua sa fefiloi le tasi ma le isi, ma sa faapitoa lava le vaaiga.
Ina ua paʻu le kiona, na pa'ū le vevela i totonu o le taulaga i le -2°C, o ni nai tikeri e sili atu le mālūlū nai lo le vevela masani i tau malulu muamua. Na fa'afa taimi le kiona o le taulaga i le 42 tausaga a'o lumana'i lena, o le ulua'i taimi i le 1979 ma le tolu mulimuli i le ono tausaga talu ai.
12
O le kiona i le toafa e seasea lava, e ui lava ina malulu tele le toafa i le taumalulu ma e mafai ona pa'ū le vevela i lalo ole zero, ae o le toafa e matua matutu, e masani lava e le lava le vai i le ea, ma e itiiti lava timuga ma kiona. O le kiona i le toafa o Sahara e faamanatu ai i tagata le suiga o le tau o le lalolagi.
Na taʻua e le tagata suʻesuʻe o le meteorologist a Rusia o Roma Vilfan, o le kiona i le Toafa o Sahara, o galu malulu i Amerika i Matu, o le tau mafanafana tele i Rusia ma Europa, ma le mamafa o timuga na mafua ai lologa i Europa i Sisifo. O le tulai mai o nei tau e le masani ai ua faateteleina soo, ma o le mafuaaga o le suiga o le tau e mafua mai i le vevela o le lalolagi.

I le itulagi i saute i le taimi nei, o le aʻafiaga o le vevela o le lalolagi e mafai ona vaʻaia saʻo. A o feagai pea le itulagi i matu ma se galu malulu, sa feagai le itulagi i saute ma se galu vevela, ma le vevela e sili atu i le 40°C i le tele o vaega o Amerika i Saute. O le taulaga o Onslow i Ausetalia i Sisifo na faʻamauina le maualuga o le vevela o le 50.7 ℃, malepe le faʻamaumauga mo le maualuga o le vevela i le itu i saute.
O le maualuga tele o le vevela i le lalolagi i saute e fesoʻotaʻi ma le aʻafiaga o le vevela. I le taumafanafana vevela, matutu ma leai se matagi, o le ea mafanafana e alu aʻe mai le eleele e le mafai ona salalau, ae o loʻo faʻapipiʻiina i le eleele i le maualuga o le mamafa o le ea o le lalolagi, ma mafua ai ona vevela le ea. O le vevela tele i Amerika i Matu i le 2021 e mafua mai foi i le aʻafiaga o le vevela.

I le pito i saute o le lalolagi, e le o mautinoa le tulaga. I le 2017, o le aisa lapoa e faanumera A-68 na malepe mai le fata aisa Larsen-C i Antarctica. O lona eria e mafai ona oʻo atu i le 5,800 sikuea kilomita, lea e latalata i le eria o Shanghai.
Ina ua malepe le aisa, ua tafefea i le Vasa i Saute. Na tafefea i se mamao e 4,000 kilomita i le tausaga ma le afa. I le vaitau lea, na faʻaauau pea ona liusuavai le aisa, ma tuʻuina atu ai le 152 piliona tone o vai fou, lea e tutusa ma le gafatia e teu ai 10,600 West Lakes.
13

Ona o le vevela o le lalolagi, o le liusuavai o pole i matu ma saute, o loʻo loka i le tele o vai fou, o loʻo faʻavavevave, ma mafua ai ona siʻitia pea le suasami. E le gata i lea, ae o le mafanafana o le sami e mafua ai le faʻalauteleina o le vevela, ma faʻateleina ai le sami. Ua manatu saienitisi ua 16 i le 21 senitimita le maualuga o le suasami i le lalolagi i lo le 100 tausaga ua mavae, ma o loo siisii ​​nei i le fua faatatau e 3.6 milimita i le tausaga. A'o fa'aauau pea ona si'itia le suasami, o le a fa'aauau pea ona tafia motu ma nofoaga maualalalo i gataifale, ma lamatia ai le ola o tagata soifua iina.
O gaioiga a tagata e le gata e osofaʻia tuusaʻo pe faʻaleagaina foi nofoaga o manu ma laau i le natura, ae faʻauluina foi le tele o le carbon dioxide, methane ma isi kasa oona, ma mafua ai ona siʻitia le vevela o le lalolagi, e mafua ai suiga o le tau ma tulaga ogaoga o le tau o loʻo faʻateleina. e tupu.

E tusa ma le 10 miliona ituaiga o loʻo ola nei i le lalolagi. Ae i ni nai senituri ua mavae, e tusa ma le 200,000 ituaiga ua mou atu. Ua faaalia i suʻesuʻega, o le saoasaoa o le faaumatiaina o ituaiga o meaola i le lalolagi i le taimi nei e sili atu le vave nai lo le fua faatatau masani i le talafaasolopito o le lalolagi, ma e talitonu saienitisi atonu na oo mai le ono o le faaumatiaga tele.
I le faitau selau miliona o tausaga ua tuanaʻi i luga o le fogaeleele, o le tele o ituaiga o meaola faʻaumatia mea, tetele ma laiti, na tutupu, e aofia ai mea e lima faʻaumatia tele, ma mafua ai ona mou atu le tele o meaola mai le lalolagi. O mafuaʻaga o mea na tutupu muamua na faʻaumatia ai meaola uma na mafua mai i le natura, ma o le lona ono e talitonuina o le mafuaʻaga lea o tagata soifua. E mana'omia e tagata soifua ona gaoioi pe a tatou le manana'o e fa'aumatia pei o le 99% o meaola o le lalolagi na faia muamua.


Taimi meli: Apr-12-2022